Kategorija: Propisi RS

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zanatsko – preduzetničkoj djelatnosti

ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O
ZANATSKO-PREDUZETNIČKOJ DJELATNOSTI

Član 1.

U Zakonu o zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 117/11, 121/12, 67/13 i 44/16) u članu 4. u stavu 5. riječ: „industriju“ zamjenjuje se riječju: „privredu“.

Član 2.

U članu 15. poslije stava 7. dodaju se novi st. 8. i 9. koji glase:
„(8) U toku poslovanja preduzetnika, registracioni organ po službenoj dužnosti elektronskim putem od Poreske uprave Republike Srpske pribavlja, u formi izvještaja, informacije i činjenice o ispunjenosti uslova u vezi sa načinom obavljanja preduzetničke djelatnosti iz st. 1, 2. i 4. ovog člana, i to:
a) da se preduzetnik registrovan u vidu osnovnog zanimanja lično prijavio u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa,
b) da je preduzetnik registrovan u vidu dopunskog zanimanja zaposlen kod drugog poslodavca sa punim radnim vremenom i da taj preduzetnik ne zapošljava radnike i
v) da je preduzetnik registrovan u vidu dodatnog zanimanja prijavio radnika u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa.
(9) Ako se utvrdi da preduzetnik ne ispunjava uslove iz st. 1, 2. i 4. ovog člana, registracioni organ pisanim putem obavještava nadležni inspekcijski organ radi preduzimanja daljih radnji.“

Član 3.

Član 17. mijenja se i glasi:
„(1) Fizičko lice može se registrovati za poslovanje u formi preduzetnika ako ispunjava sljedeće opšte uslove:
a) da je punoljetan i da ima identifikacioni dokument sa slikom, ličnu kartu za državljanina Republike Srpske, odnosno BiH i putnu ispravu za stranog državljanina,
b) da mu pravosnažnom odlukom nadležnog organa nije izrečena mjera zabrane obavljanja djelatnosti koju registruje,
v) da nema dospjelih a neizmirenih poreskih obaveza u skladu sa posebnim propisima i
g) da nema neplaćenih novčanih kazni, troškova prinudne naplate i troškova postupka za učinjeni prekršaj iz oblasti ekonomskog i finansijskog poslovanja.
(2) Registracioni organ, putem jedinstvene elektronske aplikacije, provjerava ispunjenost opštih uslova za podnosioca zahtjeva, i to:
a) uslova iz stava 1. t. a), b) i g) ovog člana u evidencijama jedinstvenih matičnih brojeva, prebivališta i boravišta, ličnih karata i registra novčanih kazni putem Ministarstva unutrašnjih poslova i
b) uslova iz stava 1. tačka v) ovog člana u evidencijama poreskih obveznika koje se vode kod Poreske uprave Republike Srpske.
(3) Prije početka i tokom poslovanja, preduzetnik je obavezan ispuniti i sljedeće posebne uslove, i to:
a) da ima posebnu zdravstvenu sposobnost, ako je to posebnim propisom utvrđeno za obavljanje određenih djelatnosti,
b) da ima odgovarajuću stručnu spremu ili da zaposli lice sa odgovarajućom stručnom spremom, ako je to posebnim propisom utvrđeno za obavljanje određenih djelatnosti i
v) da posjeduje opremu, odnosno sredstva rada, kadrove i odgovarajući poslovni prostor, u skladu sa posebnim propisom.
(4) U postupku registracije, registracioni organ ne provjerava ispunjenost posebnih uslova iz stava 3. ovog člana, osim ako materijalni propis, kojim se uređuje obavljanje određene djelatnosti ne utvrđuje obavezu za njihovo ispitivanje.
(5) Nadležni inspekcijski organ, u inspekcijskom pregledu, provjerava ispunjenost posebnih uslova iz stava 3. ovog člana.
(6) Protiv odluka inspekcijskog organa u vezi sa posebnim uslovima iz stava 3. ovog člana može se izjaviti žalba nadležnom ministarstvu ili drugom organu uprave u čijem djelokrugu poslova su uslovi iz posebnog propisa koji su bili predmet inspekcijskog nadzora.“

Član 4.

U članu 18. u stavu 2. riječi: „stav 1. tačka d)“ zamjenjuju se riječima: „stav 3. tačka v)“.

Član 5.

Član 19. mijenja se i glasi:
„(1) Fizičko lice koje namjerava da obavlja preduzetničku djelatnost podnosi neposredno, poštom ili elektronskim putem, zahtjev nadležnom organu jedinice lokalne samouprave za poslove privrede (u daljem tekstu: registracioni organ) na čijem području namjerava da ima sjedište.
(2) Ministar donosi pravilnik o sadržaju i obliku zahtjeva za registraciju preduzetnika.
(3) Uz zahtjev za registraciju, koji se podnosi putem pošte, dostavlja se kopija lične karte za državljanina Republike Srpske, odnosno BiH i ovjerena kopija putne isprave za stranog državljanina.
(4) Kada se zahtjev za registraciju neposredno predaje na pisarnici, podnosilac zahtjeva daje na uvid službeniku organa jedinice lokalne samouprave ličnu kartu, odnosno putnu ispravu kada je podnosilac strani državljanin, koja se fotokopira i skenira i unosi u registar preduzetnika u pisanom i elektronskom obliku.
(5) Izuzetno od st. 3. i 4. ovog člana, u slučajevima kada se ispunjenost uslova iz člana 17. stav 1. t. a), b) i g) ovog zakona ne može provjeriti putem jedinstvene elektronske aplikacije kod Ministarstva unutrašnjih poslova, podnosilac zahtjeva dostavlja dokaze, koji nisu stariji od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva za registraciju preduzetnika, i to:
a) ovjerenu kopiju lične karte, odnosno putne isprave za stranog državljanina,
b) uvjerenje nadležnog suda da nije izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti i
v) uvjerenje nadležnog suda da nema neplaćenih novčanih kazni i troškova prinudne naplate za učinjeni prekršaj iz oblasti ekonomskog i finansijskog poslovanja.
(6) U slučajevima kada se izmirenost poreskih obaveza ne može provjeriti putem jedinstvene elektronske aplikacije, ovaj uslov u postupku registracije podnosilac zahtjeva dokazuje uvjerenjem nadležne jedinice Poreske uprave Republike Srpske, kojim se potvrđuje da nema dospjelih a neizmirenih poreskih obaveza i koje nije starije od osam dana od dana podnošenja zahtjeva za registraciju preduzetnika.
(7) Ako je zahtjev nepotpun ili sadrži druge nedostatke, odnosno ako uz zahtjev nisu priloženi potrebni dokazi, registracioni organ zatražiće od podnosioca zahtjeva da u roku od osam dana otkloni nedostatke.
(8) Registracioni organ obezbijediće dostupnost informacija o proceduri, uslovima i potrebnim dokumentima za podnošenje zahtjeva za izdavanje rješenja o registraciji preduzetnika.
(9) Fizičko lice, odnosno preduzetnik koji podnese zahtjev za registraciju obavljanja preduzetničke djelatnosti ili za promjenu podataka u poslovanju, odgovara za tačnost datih podataka i priloženih dokaza uz zahtjev.
(10) Potpisivanje elektronskog zahtjeva i dokumenata, kao i ovjera elektronskih dokumenata vrši se u skladu sa propisima kojima se uređuje elektronski potpis i elektronski dokument.
(11) Fizičko lice podnošenjem zahtjeva za registraciju preduzetnika daje saglasnost za javnu objavu poslovnih podataka koji su predmet registracije i od značaja su za pravni promet, osim ako javnost i dostupnost nije ograničena posebnim propisom.
(12) Ako fizičko lice u zahtjevu za registraciju preduzetnika navede informacije u vezi sa poslovnim telefonom, telefaksom, elektronskom poštom i internet stranicom, smatra se da je saglasno sa njihovom javnom objavom na centralnom registru preduzetnika.
(13) Fizičko lice, odnosno preduzetnik, može u zahtjevu za registraciju osnivanja ili promjene podataka zatražiti od registracionog organa odlučivanje o predmetu zahtjeva na određeni radni dan, koji je u periodu od šest mjeseci od dana dostavljanja zahtjeva za registraciju.
(14) Fizičko lice, odnosno preduzetnik, može poslije dostavljanja zahtjeva za registraciju osnivanja ili promjene podataka ili prestanka obavljanja djelatnosti da izmijeni ili odustane od podnesenog zahtjeva.“

Član 6.

U članu 19b. u stavu 4, kao i u cijelom tekstu Zakona, riječi: „Ministarstva industrije, energetike i rudarstva“ zamjenjuju se riječima: „Ministarstva privrede i preduzetništva“, u odgovarajućem padežu.
Poslije stava 10. dodaje se novi stav 11. koji glasi:
„(11) Izuzetno od stava 2. ovog člana, registracioni organ ne koristi jedinstvenu elektronsku aplikaciju u postupcima registracije prestanka obavljanja djelatnosti preduzetnika koji nisu uskladili svoje poslovanje i nisu uneseni u registar preduzetnika u elektronskom obliku.“

Član 7.

Poslije člana 19b. dodaje se novi član 19v. koji glasi:

„Član 19v.

(1) Zahtjev za registraciju elektronskim putem podnosi se preko jedinstvene elektronske aplikacije.
(2) Zahtjev za registraciju elektronskim putem sadrži sve podatke, kao i zahtjev za registraciju preduzetnika u pisanom obliku.
(3) Podnosilac zahtjeva za registraciju elektronskim putem obavezan je da popuni sve podatke u obrascu zahtjeva koji su potrebni za predmet registracije.
(4) Za sprovođenje postupka registracije elektronskim putem, podnosilac zahtjeva obavezan je da ispunjava sljedeće uslove:
a) da posjeduje metod autentikacije i elektronskog potpisivanja, u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata i
b) da ima kreiran korisnički nalog u jedinstvenoj elektronskoj aplikaciji.
(5) Korisnički nalog je skup podataka, koji uspostavlja podnosilac zahtjeva prilikom registracije svojih podataka u jedinstvenoj elektronskoj aplikaciji.
(6) Putem korisničkog naloga obavlja se:
a) provjera i rezervacija poslovnog imena,
b) identifikacija svakog pojedinačnog podnosioca zahtjeva,
v) ispunjavanje i dostava zahtjeva za registraciju preduzetnika (osnivanje, promjene podataka i prestanak obavljanja djelatnosti),
g) razmjena podataka i informacija sa organima koji učestvuju u postupku registracije,
d) otpremanje i prijem elektronskih dokumenata u postupku registracije, sa evidentiranjem vremena njihove otpreme i prijema,
đ) elektronsko plaćanje takse za postupak registracije i izdavanje izvoda, potvrda i uvjerenja iz registra preduzetnika i
e) druge radnje u postupku registracije preduzetnika u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima.
(7) U slučaju da ne posjeduje metod autentikacije, podnosilac zahtjeva može ispuniti, preuzeti i odštampati obrazac zahtjeva za registraciju u elektronskom obliku, koji neposredno ili poštom dostavlja registracionom organu na odlučivanje.
(8) Uz zahtjev za registraciju elektronskim putem ne podnose se dokazi o ispunjenosti uslova iz člana 17. stav 1. ovog zakona.
(9) Izuzetno od stava 8. ovog člana, uz zahtjev za registraciju elektronskim putem, strani državljanin obavezan je da podnese ovjerenu kopiju putne isprave u formi elektronskog dokumenta.
(10) Za registraciju razreda djelatnosti, koji zahtijeva prethodno posebno odobrenje, saglasnost, dozvolu ili drugi akt nadležnog organa, potrebno je, uz zahtjev za registraciju elektronskim putem, podnijeti i akt nadležnog organa u formi elektronskog dokumenta.
(11) Podnošenje akta iz stava 10. ovog člana u formi elektronskog dokumenta nije potrebno, ako registracioni organ može elektronskim putem, kod nadležnog organa, provjeriti okolnost izdavanja posebnog odobrenja, kao vida prethodne saglasnosti, za registraciju određenog razreda djelatnosti.
(12) U slučaju kada je u postupku registracije preduzetnika potrebno priložiti i odgovarajući dokaz, kojim se potvrđuju određeni podaci, elektronska registracija se ne sprovodi, ako se uz zahtjev za registraciju elektronskim putem ovaj dokaz ne podnese u formi elektronskog dokumenta.
(13) Prilikom postupka elektronske registracije preduzetnika, taksa za registraciju plaća se elektronskim putem.
(14) Ako je zahtjev za registraciju elektronskim putem podnesen radnim danom do 13.00 časova, kao vrijeme dostavljanja zahtjeva kod registracionog organa smatra se dan podnošenja zahtjeva.
(15) U slučaju da je zahtjev za registraciju elektronskim putem podnesen u neradni dan ili radnim danom poslije 13.00 časova, kao vrijeme dostavljanja zahtjeva kod registracionog organa smatra se naredni radni dan.
(16) Vrijeme otpreme i prijema elektronskih dokumenata u okviru jedinstvene elektronske aplikacije mjeri se i bilježi u skladu sa vremenom sistemskog časovnika i obavezno se vidno naznačava podnosiocu zahtjeva u njegovom korisničkom nalogu.
(17) Forma elektronskog dokumenta podrazumijeva sljedeće mogućnosti, i to:
a) da je nadležni organ donio akt u elektronskom obliku u skladu sa propisima kojima se uređuje elektronski potpis i elektronski dokument ili
b) da nadležni organ ili javna služba svojim elektronskim potpisom ovjeri skenirani akt nadležnog organa u materijalnom obliku, uz obavezno upoređivanje skeniranog akta sa izvornim aktom u materijalnom obliku.“

Član 8.

Član 20. mijenja se i glasi:
„(1) Na zahtjev stranog državljanina, registracioni organ donosi rješenje o registraciji preduzetnika, ako ispunjava uslove utvrđene u članu 17. stav 1. ovog zakona, a može početi sa poslovanjem nakon izdavanja akta o odobrenom privremenom ili stalnom boravku u BiH.
(2) Strani državljanin obavezan je da dostavi ovjerenu kopiju akta o odobrenom privremenom ili stalnom boravku iz stava 1. ovog člana u roku od 70 dana od dana izdavanja rješenja o registraciji preduzetnika.
(3) Izuzetno od st. 1. i 2. ovog člana, strani državljanin nema obavezu dostavljanja akta o odobrenom privremenom ili stalnom boravku i njegovo poslovanje može početi odmah nakon donošenja rješenja o registraciji preduzetnika, ako su ispunjeni sljedeći uslovi:
a) da se strani državljanin registruje kao preduzetnik u vidu dodatnog zanimanja i
b) da strani državljanin neće ličnim radom obavljati djelatnosti u okviru svog poslovanja.“

Član 9.

Član 21. mijenja se i glasi:
„(1) Na osnovu podnesenog zahtjeva, uz koji se po pravilu ne prilažu dokazi, osim prilikom zajedničkog načina obavljanja djelatnosti i u slučajevima kada materijalni zakoni uređuju podnošenje posebnog dokumenta, kao uslova za sprovođenje postupka registracije preduzetnika, registracioni organ obavlja sljedeće:
a) formalnu kontrolu sadržine zahtjeva, što podrazumijeva:
1. provjeru da je zahtjev za registraciju preduzetnika podnesen na propisanom obrascu i potpisan od podnosioca,
2. provjeru da su uz zahtjev za registraciju preduzetnika podneseni:
‒ dokumenti o ispunjenosti uslova iz člana 17. stav 1. ovog zakona, ako se ispunjenost ovih uslova ne može provjeriti putem jedinstvene elektronske aplikacije,
‒ ugovor iz člana 16. stav 2. ovog zakona – prilikom zajedničkog obavljanja djelatnosti,
‒ poseban dokument, ako materijalni zakon propisuje dostavljanje ovog dokumenata kao uslova za postupak registracije preduzetnika,
b) materijalnu provjeru ispunjenosti uslova, i to:
1. prilikom osnivanja – uslove iz člana 17. stav 1. ovog zakona, predložene razrede djelatnosti, poslovno ime i da je naziv adrese sjedišta u skladu sa odlukom o utvrđivanju naziva ulica na području registracionog organa,
2. prilikom promjene podataka, sljedeće uslove:
‒ iz člana 17. stav 1. t. a), b) i g) ovog zakona, kao i predložene razrede djelatnosti, poslovno ime i naziv adrese sjedišta ili izdvojene jedinice, ako su predmet promjene,
‒ iz člana 17. stav 1. ovog zakona, prilikom promjene načina poslovanja iz samostalnog obavljanja djelatnosti u zajedničko obavljanje djelatnosti za lice koje pristupa poslovanju i
v) prilikom prestanka obavljanja djelatnosti – uslove iz člana 17. stav 1. tačka a) ovog zakona.
(2) Registracioni organ obavezan je da donese rješenje o registraciji preduzetnika, najkasnije u roku od dva dana od dana dostavljanja urednog zahtjeva.
(3) Rješenje o registraciji preduzetnika obavezno sadrži:
a) predmet zahtjeva (osnivanje ili promjene podataka ili prestanak obavljanja djelatnosti),
b) ime i prezime, adresu i broj lične karte preduzetnika, odnosno broj pasoša i državu izdavanja za stranog državljanina,
v) poslovno ime,
g) sjedište,
d) vrijeme obavljanja djelatnosti (tokom cijele godine ili sezonski),
đ) vrstu zanimanja (osnovno ili dopunsko ili dodatno),
e) mjesto obavljanja djelatnosti (poslovni prostor ili stambeni prostor ili bez prostora),
ž) šifru i naziv pretežne djelatnosti i drugih djelatnosti u skladu sa klasifikacijom djelatnosti i
z) jedinstveni identifikacioni broj.
(4) Osim podataka iz stava 3. ovog člana, rješenje o registraciji preduzetnika može sadržavati ime i prezime, adresu i broj lične karte poslovođe, podatke o izdvojenoj jedinici i druge podatke od značaja za pravni promet.
(5) Registracioni organ obavezan je da bez odgađanja, neposredno, poštom ili elektronskim putem, dostavi rješenje o registraciji preduzetnika podnosiocu zahtjeva, Agenciji, nadležnoj organizacionoj jedinici Poreske uprave Republike Srpske i nadležnom inspekcijskom organu.
(6) Preduzetnik može da obavlja samo one djelatnosti koje su navedene u rješenju o registraciji preduzetnika.
(7) Preduzetnik je obavezan da počne sa obavljanjem djelatnosti najkasnije u roku od 30 dana od dana dostavljanja rješenja iz stava 1. ovog člana, osim stranih državljana na koje se odnosi rok iz člana 20. stav 2. ovog zakona.
(8) Ispunjenost uslova za obavljanje djelatnosti provjerava nadležni inspekcijski organ u roku od 45 dana od dana dostavljanja rješenja o registraciji preduzetnika.
(9) Ako je posebnim propisom, kao uslov za obavljanje određene preduzetničke djelatnosti, predviđeno pribavljanje posebnog odobrenja, saglasnosti, dozvole ili drugog akta nadležnog organa, preduzetnik može početi sa obavljanjem djelatnosti po dobijanju odobrenja, saglasnosti ili drugog akta nadležnog organa.
(10) Za izdavanje rješenja o registraciji preduzetnika nije potrebno dostaviti dokaz o posjedovanju saglasnosti ili drugog akta nadležnog organa iz stava 9. ovog člana, a ova činjenica provjerava se u inspekcijskom pregledu.
(11) Vlada, na prijedlog Ministarstva privrede i preduzetništva, a prema klasifikaciji djelatnosti, donosi uredbu kojom se propisuju djelatnosti koje se mogu obavljati kao preduzetničke djelatnosti, kao i za koje je nakon registracije, a prije početka obavljanja, potrebno posebno odobrenje, saglasnost, dozvola ili drugi akt nadležnog organa.
(12) Registracioni organ, u postupku registracije preduzetnika, putem jedinstvene elektronske aplikacije pribavlja jedinstveni identifikacioni broj od Poreske uprave Republike Srpske, što predstavlja registraciju kod poreskog organa.
(13) Djelatnosti za koje je registrovan u sjedištu i izdvojenim jedinicama, preduzetnik može obavljati u spoljnotrgovinskom poslovanju, u skladu sa propisima kojima se uređuje spoljnotrgovinska politika.
(14) Ako je podnosilac zahtjeva za registraciju državljanin Republike Srpske, odnosno BiH, registracioni organ, putem Ministarstva unutrašnjih poslova, preuzima podatke o imenu i prezimenu, adresi i broju lične karte preduzetnika, odnosno poslovođe iz elektronske evidencije ličnih karata i prebivališta i boravišta.
(15) U slučaju da postoji neusaglašenost podataka o imenu i prezimenu, adresi i broju lične karte preduzetnika, odnosno poslovođe iz zahtjeva za registraciju preduzetnika i elektronske evidencije, registracioni organ upućuje podnosioca zahtjeva iz stava 14. ovog člana da u roku od osam dana od dostavljanja obavještenja riješi neusaglašenost kod nadležne jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova.
(16) Ako poslije isteka roka iz stava 15. ovog člana, registracioni organ utvrdi da i dalje postoji neusaglašenost podataka o imenu i prezimenu, adresi i broju lične karte preduzetnika, odnosno poslovođe iz zahtjeva za registraciju preduzetnika i elektronske evidencije, donosi rješenje o odbijanju zahtjeva za registraciju preduzetnika.“

Član 10.

Poslije člana 21v. dodaju se novi čl. 21g. i 21d. koji glase:

„Član 21g.

(1) Elektronska registracija preduzetnika sastoji se od automatske kontrole i postupka pred registracionim organom.
(2) Automatska kontrola iz stava 1. ovog člana obuhvata provjeru:
a) potpunosti elektronskog zahtjeva i
b) uslova za registraciju.
(3) Automatska kontrola potpunosti elektronskog zahtjeva podrazumijeva tehničku provjeru podataka unesenih u zahtjev za registraciju elektronskim putem i obavlja se putem jedinstvene elektronske aplikacije.
(4) Automatska kontrola uslova za registraciju obuhvata provjeru ličnih podataka (ime i prezime, adresa i broj lične karte), mogućnost obavljanja razreda djelatnosti i drugih uslova iz postupka registracije preduzetnika, kada se uspostavi tehnička mogućnost za njihovu provjeru.
(5) Ako se automatskom kontrolom utvrdi da je zahtjev nepotpun ili ukoliko nisu ispunjeni uslovi u skladu sa ovim i posebnim zakonima, jedinstvena elektronska aplikacija obavještava podnosioca zahtjeva da nisu ispunjeni uslovi za pokretanje postupka registracije elektronskim putem, dok se ne otklone utvrđeni nedostaci.
(6) U slučaju da podnosilac zahtjeva nije saglasan sa utvrđenim nedostacima u automatskoj kontroli, zahtjev za registraciju može da podnese u pisanom obliku.
(7) Ako je pozitivan ishod automatske kontrole u postupku elektronske registracije, podnosilac zahtjeva elektronski potpisuje zahtjev, plaća taksu i dostavlja zahtjev registracionom organu.
(8) Nakon dostavljanja elektronskog zahtjeva za registraciju, registracioni organ obavlja formalnu kontrolu sadržine zahtjeva i materijalnu provjeru ispunjenosti uslova na način kako je uređeno u članu 21. stav 1. ovog zakona.
(9) Ako zahtjev sadrži nedostatke ili ako uz zahtjev nisu priloženi potrebni dokazi, registracioni organ putem korisničkog naloga zatražiće od podnosioca zahtjeva da u roku od osam dana otkloni nedostatke.
(10) U cilju otklanjanja nedostataka iz stava 9. ovog člana, prethodno ispunjeni elektronski zahtjev otvara se za izmjene.
(11) Nakon otklanjanja nedostataka ili izmjena prethodno unesenih podataka u elektronski zahtjev, podnosilac zahtjeva ponovo elektronski potpisuje i šalje elektronski zahtjev.
(12) Ako podnosilac zahtjeva ne postupi na način i u roku iz stava 9. ovog člana, registracioni organ zaključkom odbacuje zahtjev za izdavanje rješenja o registraciji preduzetnika.
(13) Ako su ispunjeni uslovi za registraciju, registracioni organ obavezan je da donese rješenje o registraciji u roku od dva dana od dana dostavljanja zahtjeva iz člana 19v. ovog zakona.
(14) Ako nisu ispunjeni uslovi za registraciju, registracioni organ rješenjem odbija zahtjev za izdavanje rješenja o registraciji preduzetnika.
(15) Ako je postupak registracije pokrenut podnošenjem elektronskog zahtjeva za registraciju, registracioni organ, u skladu sa zakonom kojim se uređuje elektronski dokument, izrađuje:
a) zaključak, odnosno rješenje u elektronskom obliku i
b) materijalnu kopiju elektronskog oblika zaključka, odnosno rješenja, koju ovjerava ovlašćeno lice registracionog organa, uz navođenje oznake da se radi o kopiji elektronskog dokumenta.
(16) Zaključak, odnosno rješenje u elektronskom obliku dostavljaju se na adresu korisničkog naloga podnosioca zahtjeva.
(17) Svi dokumenti izdati od registracionog organa u postupku elektronske registracije imaju svojstvo javne isprave i ne može im se osporiti pravna punovažnost zbog činjenice da su izdati u formi elektronskog dokumenta.
(18) Ministar donosi pravilnik, kojim se uređuje tok i pojedinačne radnje podnosioca zahtjeva i registracionog organa u postupku elektronske registracije preduzetnika.

Član 21d.
https://advokat-prnjavorac.com/zakoni_bih.html
Podnosilac zahtjeva za registraciju preduzetnika može na internet stranici Agencije provjeriti trenutni status predmeta registracije.“

Član 11.

Član 22. mijenja se i glasi:
„(1) Ako podnosilac zahtjeva ne postupi na način i u roku iz člana 19. stav 7. ovog zakona, registracioni organ odbacuje zaključkom zahtjev za izdavanje rješenja o registraciji preduzetnika.
(2) Registracioni organ odbija rješenjem zahtjev za izdavanje rješenja o registraciji preduzetnika, ako:
a) podnosilac zahtjeva traži obavljanje djelatnosti koju može obavljati isključivo pravno lice, ili
b) podnosilac zahtjeva ne ispunjava uslove iz člana 17. stava 1. t. a) i b) ovog zakona, ili
v) predloženo poslovno ime izaziva zabunu o identitetu sa drugim registrovanim preduzetnikom, odnosno zabunu u vezi sa djelatnošću preduzetnika.
(3) U slučaju da nisu ispunjeni uslovi iz člana 17. stav 1. t. v) ili g) ovog zakona, registracioni organ o ovim činjenicama u pisanoj formi obavještava podnosioca zahtjeva i upućuje ga da u roku od 15 dana od dostavljanja obavještenja riješi pred nadležnim organima pitanja poreskih dugovanja, odnosno neplaćenih novčanih kazni iz oblasti ekonomskog i finansijskog poslovanja.
(4) Ako poslije isteka roka iz stava 3. ovog člana, registracioni organ putem elektronske aplikacije za registraciju preduzetnika utvrdi da nisu ispunjeni uslovi iz člana 17. stav 1. t. v) i g) ovog zakona, donosi rješenje o odbijanju zahtjeva za registraciju preduzetnika.
(5) Izuzetno od stava 4. ovog člana, u slučajevima kada se izmirenost poreskih obaveza i novčanih kazni ne može provjeriti putem jedinstvene elektronske aplikacije, registracioni organ traži od podnosioca zahtjeva da u roku od 15 dana od zaprimanja obavještenja dostavi uvjerenje nadležne jedinice Poreske uprave Republike Srpske, odnosno nadležnog suda da nema poreskih dugovanja, odnosno neplaćenih novčanih kazni iz oblasti ekonomskog i finansijskog poslovanja.
(6) Ako na osnovu uvjerenja iz stava 5. ovog člana proističe da podnosilac zahtjeva ima dospjele a neizmirene poreske obaveze ili neplaćene novčane kazne iz oblasti ekonomskog i finansijskog poslovanja, registracioni organ donosi rješenje o odbijanju zahtjeva za registraciju preduzetnika.
(7) Protiv akata iz st. 1, 2, 4. i 6. ovog člana, kao i drugih akata donesenih u postupku registracije preduzetnika, dozvoljena je žalba Ministarstvu privrede i preduzetništva.
(8) U postupku elektronske registracije, rok za žalbu se računa od dana dostavljanja rješenja u pisanom obliku, s tim da podnosilac zahtjeva može žalbu izjaviti i od dana dostavljanja rješenja o registraciji elektronskim putem.“

Član 12.

Član 26. mijenja se i glasi:
„(1) Preduzetnik obavlja djelatnost pod poslovnim imenom.
(2) Preduzetnik određuje poslovno ime, koje obavezno sadrži sljedeće elemente:
a) opis djelatnosti kao dio poslovnog imena u kojem se na jasan način navodi predmet poslovanja preduzetnika,
b) naziv kao karakteristični dio poslovnog imena, koji se navodi pod navodnicima,
v) ime i prezime preduzetnika,
g) oznaku s. p. (samostalni preduzetnik) i
d) mjesto sjedišta, bez navođenja adrese.
(3) Poslovno ime ne može sadržavati opise, nazive i oznake koji vrijeđaju javni moral ili su u suprotnosti sa važećim propisima i međunarodnim konvencijama.
(4) Poslovno ime preduzetnika obavezno se razlikuje od poslovnog imena drugog preduzetnika tako da ne dovodi ili ne može dovesti do zabune o identitetu sa drugim preduzetnikom na području iste jedinice lokalne samouprave, odnosno zabune u vezi sa djelatnošću preduzetnika.
(5) Ako više preduzetnika zajednički obavlja djelatnost, poslovno ime sadrži imena svih osnivača ili jednog ili više njih i oznaku ʹi ostaliʹ.
(6) Preduzetnik je obavezan da poslovno ime istakne na ulazu u objekat u sjedištu i izdvojenoj jedinici, odnosno na ulazu u stambeni objekat, ako djelatnost obavlja u stambenom prostoru.
(7) Ako preduzetnik obavlja djelatnost izvan sjedišta, odnosno obavlja djelatnost bez poslovnog prostora, obavezan je da poslovno ime istakne na mjestu, odnosno objektu gdje takvu djelatnost obavlja.
(8) Promjenu poslovnog imena preduzetnik je obavezan da prijavi nadležnom organu, koji donosi rješenje o promjeni poslovnog imena i upisuje promjenu poslovnog imena u registar preduzetnika.
(9) Na pitanja koja se odnose na poslovno ime i koja nisu uređena ovim zakonom primjenjuju se odredbe Zakona o privrednim društvima.
(10) Preduzetnik može registrovati i u pravnom prometu koristiti skraćeno poslovno ime koje sadrži naziv, ime i prezime preduzetnika, oznaku s. p. (samostalni preduzetnik) i mjesto sjedišta bez navođenja adrese.
(11) Registracioni organ obavezan je da, po službenoj dužnosti, vodi računa da u registar ne upiše poslovno ime preduzetnika, koje dovodi ili može dovesti do zabune o poslovnom identitetu, odnosno zabune u vezi sa djelatnošću sa drugim registrovanim preduzetnikom i rezervisanim poslovnim imenima.
(12) Registracioni organ obavezan je da u postupku registracije preduzetnika unese u rješenje o registraciji sve obavezne elemente poslovnog imena iz st. 2. i 10. ovog člana.
(13) Podnosilac zahtjeva za registraciju preduzetnika može na internet stranici Agencije provjeriti da li poslovno ime koje ima namjeru da navede u zahtjevu za registraciju, dovodi ili može dovesti do zabune o poslovnom identitetu, odnosno zabune u vezi sa djelatnošću sa drugim registrovanim preduzetnikom i rezervisanim poslovnim imenima.
(14) Ako u postupku registracije osnivanja ili promjene poslovnog imena preduzetnika, registracioni organ utvrdi da predloženo poslovno ime dovodi ili može dovesti do zabune o poslovnom identitetu, odnosno zabune u vezi sa djelatnošću sa drugim registrovanim preduzetnikom i rezervisanim poslovnim imenima, zatražiće od podnosioca zahtjeva da u roku od osam dana predloži novo poslovno ime, koje ne dovodi ili ne može dovesti do zabune.
(15) U slučaju da podnosilac zahtjeva ne postupi na način iz stava 14. ovog člana, registracioni organ rješenjem odbija zahtjev za izdavanje rješenja o registraciji preduzetnika

Član 13.

Poslije člana 26a. dodaju se novi čl. 26b, 26v. i 26g. koji glase:

„Član 26b.

(1) Fizičko lice, prije podnošenja zahtjeva za registraciju osnivanja preduzetnika, kao i preduzetnik, prilikom promjene poslovnog imena, mogu kod registracionog organa izvršiti rezervaciju poslovnog imena.
(2) Rezervacija iz stava 1. ovog člana podrazumijeva opis djelatnosti i naziv, kao elemente poslovnog imena preduzetnika.
(3) Registracioni organ sprovodi postupak rezervacije poslovnog imena na osnovu zahtjeva za rezervaciju, koji mogu podnijeti fizičko lice ili preduzetnik.
(4) Sadržaj i oblik zahtjeva za rezervaciju poslovnog imena uređuje se u propisu iz člana 19. stav 2. ovog zakona.
(5) Fizičko lice ili preduzetnik mogu podnijeti zahtjev za rezervaciju poslovnog imena neposredno u prostorijama registracionog organa, putem pošte ili elektronski, putem jedinstvene elektronske aplikacije.
(6) Uz zahtjev za rezervaciju poslovnog imena, podnosilac zahtjeva dostavlja dokaz o uplati takse za rezervaciju poslovnog imena.

Član 26v.

(1) U slučaju podnošenja zahtjeva za rezervaciju poslovnog imena elektronskim putem, prije elektronskog potpisivanja zahtjeva, plaćanja takse i dostavljanja zahtjeva registracionom organu, jedinstvena elektronska aplikacija, preko sistemskog algoritma, obavlja automatsku provjeru predloženog poslovnog imena sa već registrovanim i rezervisanim poslovnim imenima preduzetnika na području registracionog organa.
(2) Ako se u automatskoj provjeri utvrdi da predloženo poslovno ime dovodi ili može dovesti do zabune o poslovnom identitetu, odnosno zabune u vezi sa djelatnošću sa drugim registrovanim preduzetnikom ili rezervisanim poslovnim imenima, jedinstvena elektronska aplikacija obavještava podnosioca zahtjeva da njegov prijedlog poslovnog imena može biti odbijen od registracionog organa.
(3) U slučaju iz stava 2. ovog člana, podnosilac zahtjeva može:
a) promijeniti predloženo poslovno ime i ponovo pokrenuti automatsku provjeru novog predloženog poslovnog imena, ili
b) nastaviti dalje sa postupkom rezervacije poslovnog imena, što podrazumijeva elektronsko potpisivanje zahtjeva, plaćanje takse i dostavljanje zahtjeva registracionom organu, ili
v) odustati od postupka rezervacije poslovnog imena.

Član 26g.

(1) Nakon podnošenja zahtjeva za rezervaciju poslovnog imena, registracioni organ utvrđuje da li predloženo poslovno ime ispunjava sljedeće uslove:
a) da ne dovodi ili ne može dovesti do zabune sa poslovnim imenom drugog registrovanog preduzetnika i njegovom djelatnosti,
b) da ne dovodi ili ne može dovesti do zabune sa rezervisanim poslovnim imenima,
v) da ne dovodi ili ne može dovesti do zabune sa već podnesenim a neobrađenim zahtjevima za registraciju osnivanja preduzetnika ili registraciju promjene poslovnog imena preduzetnika ili rezervaciju poslovnog imena i
g) da je sadržaj poslovnog imena određen u skladu sa ovim zakonom.
(2) Ako su ispunjeni uslovi iz stava 1. ovog člana, registracioni organ vrši rezervaciju poslovnog imena unosom u registar preduzetnika, a podnosiocu zahtjeva izdaje rješenje o rezervaciji poslovnog imena, u roku od dva dana od dana dostavljanja zahtjeva.
(3) Ako nisu ispunjeni uslovi iz stava 1. ovog člana za rezervaciju poslovnog imena, registracioni organ zatražiće od podnosioca zahtjeva da u roku od osam dana predloži novo poslovno ime, koje ne dovodi ili ne može dovesti do zabune, odnosno da je njegov sadržaj u skladu sa ovim zakonom.
(4) Ako podnosilac zahtjeva ne promijeni predloženo poslovno ime, registracioni organ donosi rješenje o odbijanju zahtjeva za rezervaciju poslovnog imena, koje dostavlja podnosiocu zahtjeva i unosi u registar preduzetnika.
(5) Rezervacija poslovnog imena važi 90 dana.
(6) U slučaju da u periodu iz stava 5. ovog člana, fizičko lice ili preduzetnik, na čije ime je rezervisano poslovno ime, ne podnese zahtjev za osnivanje preduzetnika, ili zahtjev za promjenu poslovnog imena, ili odustane od rezervisanog poslovnog imena, registracioni organ donosi rješenje o brisanju rezervisanog poslovnog imena iz registra preduzetnika.
(7) Protiv rješenja iz st. 4. i 6. ovog člana dozvoljena je žalba Ministarstvu privrede i preduzetništva.
(8) Fizičko lice ili preduzetnik, na čije ime je rezervisano poslovno ime, podneskom ili putem korisničkog naloga u postupku rezervacije poslovnog imena elektronskim putem, obavještava registracioni organ o odustanku od rezervacije poslovnog imena iz stava 2. ovog člana.
(9) Ako je postupak rezervacije poslovnog imena pokrenut podnošenjem elektronskog zahtjeva za rezervaciju, registracioni organ dostavlja rješenje u elektronskom i pisanom obliku, u skladu sa članom 21g. stav 15. ovog zakona.
(10) Akti u elektronskom obliku iz stava 9. ovog člana, dostavljaju se na adresu korisničkog naloga podnosioca zahtjeva.“

Član 14.

U članu 28. st. 4. i 5. mijenjaju se i glase:
„(4) Prije početka obavljanja djelatnosti i tokom rada, preduzetnik je obavezan registrovati otvaranje izdvojene jedinice i sve poslovne promjene kod registracionog organa na čijem području ima sjedište.
(5) Registracioni organ iz stava 4. ovog člana donosi rješenje o otvaranju, promjenama podataka i zatvaranju izdvojene jedinice, koje dostavlja organima iz člana 21. stav 5. ovog zakona prema adresi izdvojene jedinice, uz elektronsko obavještavanje drugog nadležnog registracionog organa, kada se preduzimaju aktivnosti u vezi sa izdvojenom jedinicom na području različitom od sjedišta preduzetnika.“
Poslije stava 7. dodaju se novi st. 8. i 9. koji glase:
„(8) Ime izdvojene jedinice sastoji se od punog ili skraćenog poslovnog imena preduzetnika, oznake izdvojene jedinice (IJ ili Izdvojena jedinica) i odrednice mjesta gdje se nalazi izdvojena jedinica, ako je različito od sjedišta.
(9) Pored obaveznih elemenata iz stava 8. ovog člana, ime izdvojene jedinice može sadržavati i opis djelatnosti, odnosno naziv, koji se navode poslije oznake za izdvojenu jedinicu.“

Član 15.

U članu 30. stav 2. mijenja se i glasi:
„(2) Zahtjev za privremeni prestanak obavljanja djelatnosti sadrži razloge i trajanje privremenog prestanka i podnosi se registracionom organu najkasnije na dan sa kojim se traži korišćenje privremenog prestanka, osim u slučajevima više sile, kada se zahtjev može dostaviti najkasnije u roku od 30 dana od dana njenog nastanka.“

Član 16.

U članu 31. poslije stava 8. dodaje se novi stav 9. koji glasi:
„(9) U zahtjevu za odjavu, preduzetnik može kao najkasniji datum prestanka obavljanja djelatnosti navesti konkretan dan, koji nije kasniji od 30 dana od dana dostavljanja zahtjeva.“

Član 17.

U članu 32. u stavu 1. u tački z) riječi: „radnu dozvolu“ zamjenjuju se riječima: „akt o odobrenom privremenom ili stalnom boravku“.

Član 18.

Poslije člana 36. dodaje se novi član 36a. koji glasi:
„Član 36a.

(1) Agencija je obavezna da, u saradnji sa Vladom Republike Srpske, obezbijedi programsko rješenje, tehničku ispravnost, održavanje, pravilno i trajno funkcionisanje postupka registracije preduzetnika, kao i isporuku elektronskih podataka iz centralnog registra preduzetnika.
(2) U slučaju narušavanja informacione bezbjednosti u postupku registracije preduzetnika, administrator sistema ili drugo ovlašćeno lice Agencije sa tim upoznaje Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo.
(3) Svako neovlašćeno raspolaganje podacima iz programskog rješenja za registraciju preduzetnika smatra se narušavanjem informacione bezbjednosti.“

Član 19.

Poslije člana 59. dodaju se novi čl. 59a. i 59b. koji glase:
„Član 59a.

Ministar će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti Pravilnik o postupku elektronske registracije preduzetnika (član 21g. stav 18).

Član 59b.

(1) Postupak elektronske registracije i elektronska provjera ispunjenosti uslova iz člana 17. stav 1. ovog zakona, po službenoj dužnosti, počinje kada se steknu tehnički i drugi uslovi za njihovo sprovođenje.
(2) Vlada Republike Srpske donosi odluku o ispunjenosti tehničkih uslova koji se odnose na početak postupka elektronske registracije poslovnih subjekata, preduzetnika i elektronsku provjeru ispunjenosti uslova iz člana 17. stav 1. ovog zakona.

Član 20.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske“.

Broj: 02/1-021-926/19 PREDSJEDNIK
Datum: 27. septembar 2019. godine NARODNE SKUPŠTINE

Nedeljko Čubrilović

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zastiti od nasilja u porodici Republike Srpske

ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA
O ZAŠTITI OD NASILJA U PORODICI

Član 1.

U Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 102/12, 108/13 i 82/15), u članu 1. riječi: „te prekršajne sankcije koje se izriču učiniocima nasilja u porodici“ zamjenjuju se riječima: „mjere za zaštitu žrtve od nasilja u porodici i druga pitanja od značaja za zaštitu od nasilja u porodici“.

Član 2.

Član 3. mijenja se i glasi:
„Zaštita od nasilja u porodici ostvaruje se primjenom ovog zakona i drugih propisa kojima se uređuje ostvarivanje prava žrtava nasilja u porodici“.

Član 3.

Član 6. mijenja se i glasi:
„(1) Nasilje u porodici, u smislu ovog zakona, postoji ukoliko postoji osnov sumnje da je član porodice ili porodične zajednice izvršio radnje fizičkog, seksualnog, psihičkog i/ili ekonomskog nasilja, kao i prijetnje koje izazivaju strah od fizičke, seksualne, psihičke i/ili ekonomske štete kod drugog člana porodice ili porodične zajednice.
(2) Radnje nasilja u porodici, u smislu stava 1. ovog člana, su:
a) primjena sile na fizički ili psihički integritet člana porodice ili porodične zajednice,
b) postupanje koje može prouzrokovati ili izazvati opasnost da će prouzrokovati fizičku ili psihičku bol ili patnju člana porodice ili porodične zajednice,
v) prouzrokovanje straha ili lične ugroženosti ili povrede dostojanstva člana porodice ili porodične zajednice ucjenom ili drugom prinudom,
g) verbalni napad, vrijeđanje, psovanje, nazivanje pogrdnim imenima, te drugi načini grubog uznemiravanja člana porodice ili porodične zajednice,
d) seksualno nasilje,
đ) onemogućavanje pristupa zdravstvenoj zaštiti i njezi,
e) praćenje i svi drugi slični oblici uznemiravanja člana porodice ili porodične zajednice,
ž) namjerno oštećenje ili uništenje imovine člana porodice ili porodične zajednice, zajedničke imovine, ili imovine u posjedu,
z) uskraćivanje ili oduzimanje prava na ekonomsku nezavisnost zabranom rada ili držanje člana porodice ili porodične zajednice u odnosu zavisnosti ili podređenosti,
i) vaspitanje djece na način ponižavajućeg postupanja,
j) oduzimanje djece ili izbacivanje iz stana člana porodice ili porodične zajednice,
k) iscrpljivanje radom, izgladnjivanjem, uskraćivanjem sna ili neophodnog odmora članu porodice ili porodične zajednice,
l) nepridržavanje odluke nadležnog organa kojim je utvrđen lični kontakt djece sa roditeljima,
lj) zadržavanje putne isprave ili nekog drugog dokumenta člana porodice ili porodične zajednice,
m) nasilna izolacija ili ograničenje slobode kretanja člana porodice ili porodične zajednice i
n) svaka druga radnja koja predstavlja nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.
(3) Pod radnjom nasilja u porodici smatraju se i prijetnje radnjama iz stava 2. ovog člana.“

Član 4.

U članu 7. u tački ž) tačka se zamjenjuje zapetom i dodaje se nova tačka z) koja glasi:
„z) lica koja su međusobno bila ili su još uvijek u emotivnoj ili intimnoj vezi, nezavisno od toga da li učinilac dijeli ili je dijelio domaćinstvo sa žrtvom.“

Član 5.

U članu 10. stav 2. mijenja se i glasi:
„Subjekti zaštite dužni su u prvom kontaktu obavijestiti žrtvu, na njoj razumljiv način, o svim pravima koja ima u skladu sa ovim i drugim propisima i o ustanovama, organima, pravnim licima i organizacijama koje pružaju pomoć, podršku i zaštitu.“
Poslije stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:
„(3) U postupcima ostvarivanja svojih prava i zaštite žrtve imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć u skladu sa propisima kojima se reguliše oblast besplatne pravne pomoći.“

Član 6.

U članu 11. stav 2. mijenja se i glasi:
„Subjekti zaštite u procesu zaštite, pomoći i podrške žrtvama nasilja u porodici sarađuju u najboljem interesu žrtve.“
Poslije stava 2. dodaju se novi st. 3, 4. i 5. koji glase:
„(3) Na području jedinice lokalne samouprave zaključuje se protokol o postupanju i formira se grupa za koordinaciju i saradnju od predstavnika svih ustanova, organa i organizacija koje pružaju zaštitu, pomoć i podršku žrtvama nasilja u porodici.
(4) Na osnovu godišnjih izvještaja, Ministarstvo prati i analizira primjenu protokola iz stava 3. ovog člana.
(5) Grupa za koordinaciju i saradnju iz stava 3. ovog člana će se formirati u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.“

Član 7.

Član 12. mijenja se i glasi:
„(1) Članovi porodice, subjekti zaštite, kao i zaposleni u obrazovnim, socijalnim i zdravstvenim ustanovama, kao i svaki drugi građanin, dužni su odmah nakon saznanja da je počinjeno nasilje u porodici ili da postoji osnov sumnje da je počinjeno nasilje u porodici, prijaviti to policiji.
(2) Nakon prijema prijave da je učinjeno nasilje u porodici, nadležni policijski službenik je dužan da odmah o tome obavijesti centar za socijalni rad, koji će odmah neposredno pružiti socijalnu zaštitu i psihosocijalnu pomoć žrtvi, preduzeti druge mjere iz svoje nadležnosti, te o tome sačiniti službeni izvještaj.
(3) Zdravstvena ustanova omogućiće žrtvi besplatan ljekarski pregled radi utvrđivanja postojanja povreda fizičkog ili psihičkog integriteta.
(4) O izvršenom nasilju u porodici nadležni policijski službenik odmah obavještava i nadležnog javnog tužioca i, uz izvještaj, dostavlja prikupljene dokaze i procjenu rizika.
(5) Nadležni javni tužilac, nakon okončanja istrage, u pisanoj formi, obavještava nadležnog policijskog službenika o podizanju optužnice protiv osumnjičenog lica ili o obustavi istrage, kao i o razlozima za obustavu istrage.
(6) Obavještenja i procjenu rizika, osim nadležnom javnom tužiocu, nadležni policijski službenik dostavlja i centru za socijalni rad.“

Član 8.
https://advokat-prnjavorac.com/zakoni_bih.html
Poslije člana 12. dodaje se novi član 12a. koji glasi:
„Član 12a.

(1) Po svakoj prijavi nasilja u porodici vrši se procjena rizika.
(2) Nadležni policijski službenik vrši procjenu rizika na osnovu prikupljenih obavještenja o tome:
a) da li je učinilac ranije ili neposredno prije procjene rizika učinio nasilje u porodici ili neki drugi vid nasilja i da li je spreman da ga ponovi,
b) da li je prijetio ubistvom ili samoubistvom,
v) da li posjeduje oružje,
g) da li je mentalno bolestan ili zloupotrebljava psihoaktivne supstance,
d) da li postoji sukob oko starateljstva nad djetetom ili oko načina održavanja ličnog kontakta djeteta i roditelja koji je učinilac,
đ) da li je učiniocu izrečena hitna mjera ili mjera zaštite od nasilja u porodici,
e) da li žrtva doživljava strah i kako ona procjenjuje rizik od ponavljanja nasilja i
ž) druge činjenice i okolnosti od značaja za procjenu rizika.
(3) Ministar unutrašnjih poslova donosi Pravilnik o postupku i načinu sprovođenja procjene rizika.“

Član 9.

U članu 13. u stavu 2. riječi: „prekršajno odjeljenje nadležnog osnovnog suda“ zamjenjuju se riječima: „nadležni sud u prekršajnom postupku“.
Stav 3. mijenja se i glasi:
„Prijedlog za izricanje hitne mjere zaštite podnosi nadležni policijski službenik, centar za socijalni rad ili žrtva nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a izriču se najkasnije u roku od 24 časa od prijema prijedloga, odnosno izvođenja učinioca nasilja u porodici pred sud.“

Član 10.

Poslije člana 21. dodaje se novi član 21a, koji glasi:
„Član 21a.

(1) Žrtva može izabrati, prije ili u toku postupka, lice od povjerenja koje će biti prisutno tokom jednog ili više postupaka ili radnji u vezi zaštite od nasilja u porodici.
(2) Lice od povjerenja može biti bilo koje punoljetno lice osim učinioca nasilja.
(3) Nadležni organi su obavezni da omoguće prisustvo lica od povjerenja u svim postupcima i radnjama u koje je uključena žrtva, u skladu sa propisima iz svoje nadležnosti.
(4) Žrtva nasilja ima pravo na punomoćnika u postupku.“

Član 11.

Poslije člana 22. naziv glave IV „SANKCIJE“ i član 23. mijenjaju se i glase:
„ZAŠTITNE MJERE
(1) Mjere za zaštitu žrtve od nasilja u porodici su zaštitne mjere.
(2) Svrha zaštitnih mjera jeste da se osigura nužna zaštita i bezbjednost žrtve, te otklone stanja ili uslovi koji mogu biti od uticaja ili mogu pogodovati ili podsticajno djelovati da učinilac ubuduće vrši radnje nasilja u porodici.
(3) Zaštitne mjere su:
a) udaljenje iz stana, kuće ili nekog drugog stambenog prostora,
b) zabrana približavanja žrtvi nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici (u daljem tekstu: zabrana približavanja žrtvi),
v) zabrana uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici (u daljem tekstu: zabrana uznemiravanja ili uhođenja žrtve),
g) obavezan psihosocijalni tretman i
d) obavezno liječenje od zavisnosti.
(4) Zaštitne mjere izriče nadležni sud u prekršajnom postupku, a na prijedlog nadležnog policijskog službenika, centra za socijalni rad ili žrtve nasilja u porodici.
(5) Sud je dužan izreći zaštitne mjere u roku od 30 dana od dana podnošenja Prijedloga za izricanje zaštitne mjere.“

Član 12.

Član 23a. mijenja se i glasi:
„Zaštitne mjere iz člana 23. stav 3. ovog zakona izriču se samostalno i predmet su direktnog izvršenja organa nadležnih za njihovo sprovođenje, u skladu sa odredbama ovog zakona.“

Član 13.

Član 23b. briše se.

Član 14.

Član 42. mijenja se i glasi:
„(1) Novčanom kaznom od 1.000 KM do 3.000 KM kazniće se za prekršaj zaposleni u obrazovnoj, socijalnoj i zdravstvenoj ustanovi, koji ne prijavi nasilje u porodici.
(2) Novčanom kaznom od 300 KM do 900 KM kazniće se za prekršaj građanin koji ne prijavi nasilje u porodici.
(3) Novčanom kaznom od 300 KM do 900 KM kazniće se za prekršaj član porodice ili porodične zajednice koji ne prijavi nasilje u porodici izvršeno prema djetetu, osim u slučaju kada je i sam žrtva nasilja u porodici.
(4) Novčanom kaznom od 3.000 KM do 5.000 KM kazniće se za prekršaj subjekti zaštite i druga tijela ovlašćena za postupanje po ovom zakonu koji ne postupe u skladu sa članom 34. stav 1. ovog zakona.“

Član 15.

Poslije člana 42. dodaje se novi član 42a. koji glasi:
„Član 42a.

Policijski službenik koji ne postupi u skladu sa obavezama iz ovog zakona po prijavi nasilja u porodici, snosiće odgovornost u skladu sa zakonom.“

Član 16.

Poslije člana 45. dodaje se novi član 45a, koji glasi:
„Član 45a.

Ministar unutrašnjih poslova će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti Pravilnik o postupku i načinu sprovođenja procjene rizika (član 12a. stav 3).

Član 17.

Ovaj zakon objavljuje se u „Službenom glasniku Republike Srpske“, a stupa na snagu 1.maja 2020. godine.

Broj: 02/1-021-931/19 PREDSJEDNIK
Datum: 27. septembar 2019. godine NARODNE SKUPŠTINE

Nedeljko Čubrilović

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o elektronskom potpisu Republike Srpske

ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ELEKTRONSKOM POTPISU REPUBLIKE SRPSKE

Član 1.

U Zakonu o elektronskom potpisu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 106/15) u članu 8. u stavu 4. riječi: „Ministar nauke i tehnologije“ zamjenjuju se riječima: „Ministar za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo“.

Član 2.

Poslije člana 14. dodaje se nova Glava IVa i čl. 14a. i 14b. koji glase:
„IVa ELEKTRONSKA PREPORUČENA DOSTAVA

Član 14a.

(1) Usluga elektronske preporučene dostave je usluga prenosa podataka elektronskim putem u okviru koje certifikaciono tijelo obezbjeđuje dokaze o postupanju sa prenesenim podacima, uključujući dokaz slanja i prijema podataka, čime se preneseni podaci štite od rizika gubitka, krađe, oštećenja, odnosno bilo kojih neovlašćenih promjena.
(2) Podaci poslati ili primljeni putem usluge elektronske dostave ne mogu se osporavati u sudskim i drugim postupcima isključivo na osnovu toga što su u elektronskom obliku ili zbog toga što ne ispunjavaju sve zahtjeve za uslugu kvalifikovane elektronske preporučene dostave.

Član 14b.

(1) Usluga kvalifikovane elektronske preporučene dostave smatra se važećom ako su ispunjeni sljedeći uslovi:
1) uslugu pruža jedno certifikaciono tijelo ili više certifikacionih tijela,
2) pošiljalac je pouzdano identifikovan,
3) primalac je identifikovan prije dostave podataka,
4) slanje i primanje podataka obezbijeđeno je kvalifikovanim elektronskim potpisom ili kvalifikovanim elektronskim pečatom kvalifikovanog certifikacionog tijela u cilju sprečavanja neprimijećene izmjene podataka,
5) obezbijeđeno je da izmjena podataka izvršena u svrhu slanja ili prijema podataka jasno bude naznačena i pošiljaocu i primaocu,
6) obezbijeđeno je da vrijeme i datum slanja, prijema i eventualne izmjene podataka budu naznačene kvalifikovanim vremenskim žigom.
(2) U slučaju da se podaci prenose između dva certifikaciona tijela ili više certifikacionih tijela, uslove iz stava 1. ovog člana mora ispunjavati svaki od njih.“
https://advokat-prnjavorac.com/zakoni_bih.html

Član 3.

U članu 20. u stavu 1. riječi: „Ministarstvo nauke i tehnologije“ zamjenjuju se riječima: „Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo“.

Član 4.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske“.

Broj: 02/1-021-930/19 PREDSJEDNIK
Datum: 27. septembar 2019. godine NARODNE SKUPŠTINE

Nedeljko Čubrilović

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o uredenju prostora i gradenju

ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UREĐENJU
PROSTORA I GRAĐENJU

Član 1.

U Zakonu o uređenju prostora i građenju („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 40/13, 106/15 i 3/16), poslije člana 5. dodaju se novi čl. 5a, 5b. i 5v. koji glase:
„Član 5a.

(1) Organizaciju poslova i sprovođenje postupka izdavanja lokacijskih uslova, građevinske i upotrebne dozvole vrši organ uprave nadležan za njihovo donošenje, a mogu se izdati u postupku u kojem:
a) dokaze propisane ovim zakonom pribavlja investitor i dostavlja ih organu koji vodi postupak u propisanom broju primjeraka i u određenoj formi,
b) organ uprave poslove izdavanja organizuje u jednošalterskom sistemu,
v) se organizacija poslova i tok izdavanja vrši u elektronskom postupku razmjene i obrade dokumenata i podataka, koji je prilagođen izdavanju ovih dokumenata.
(2) Jednošalterski sistem iz stava 1. tačka b) ovog člana podrazumijeva postupak u kome se kompletna procedura – od podnošenja zahtjeva do izdavanja lokacijskih uslova, građevinske i upotrebne dozvole, sprovodi posredstvom jednog šaltera.
(3) Elektronski postupak razmjene i obrade dokumenata i podataka iz stava 1. tačka v) ovog člana podrazumijeva da se kompletna procedura – od podnošenja zahtjeva i dostavljanja dokaza do izdavanja lokacijskih uslova, građevinske i upotrebne dozvole, te odlučivanja o redovnim i vanrednim pravnim lijekovima, sprovodi elektronski, putem odgovarajućeg softvera za elektronske dozvole (u daljem tekstu: softver), u postupku u kojem se dokazi, po pravilu, dostavljaju u formi elektronskog dokumenta.
(4) Izuzetno od stava 3. ovog člana, dokaze koje stranka iz tehničkih razloga ne može obezbijediti u formi elektronskog dokumenta, dužna je da dostavi nadležnom organu u propisanoj materijalnoj formi, odnosno u formi originala ili ovjerene kopije, najkasnije prije izdavanja lokacijskih uslova, građevinske ili upotrebne dozvole.
(5) Zahtjev, kao i dokaze za izdavanje lokacijskih uslova, građevinske i upotrebne dozvole, po ovlašćenju stranke, može podnijeti i fizičko ili pravno lice koje ima licencu za izradu ili reviziju tehničke dokumentacije.

Član 5b.

(1) U slučaju kada je postupak izdavanja lokacijskih uslova, građevinske i upotrebne dozvole organizovan u skladu sa članom 5a. stav 1. t. b) ili v) ovog zakona, dokaze potrebne za izdavanje dozvola koje izdaju nadležni organi uprave, javna, komunalna preduzeća ili drugi nosioci javnih ovlašćenja, po službenoj dužnosti, pribavlja organ koji vodi postupak, osim ukoliko je stranka uz zahtjev priložila neki od tih dokaza ili u drugim slučajevima propisanim zakonom.
(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana, organ uprave, javno, komunalno preduzeće ili drugi nosioci javnih ovlašćenja, najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva za izdavanje dokaza, dužni su dostaviti traženi dokaz, uz davanje preciznih instrukcija za stranku za uplatu troškova; ili obavijestiti nadležni organ o razlozima nemogućnosti izdavanja tog dokaza u navedenom roku; ili obavijestiti o potrebi dopune dokumentacije.
(3) Stranka je dužna da bez odgađanja, a najkasnije u roku od osam dana od prijema obavještenja sa instrukcijama za plaćanje, putem sistema elektronskog ili putem sistema redovnog plaćanja, uplati potrebna sredstva.
(4) Ako organ uprave, javno, komunalno preduzeće ili drugi nosioci javnih ovlašćenja ne postupe u skladu sa stavom 2. ovog člana, organ koji vodi postupak zatražiće da mu se dokazi dostave bez odgađanja, a najkasnije u roku od tri dana od dana ponovnog traženja.
(5) Ukoliko u roku iz stava 4. ovog člana, organi uprave, javna, komunalna preduzeća ili drugi nosioci javnih ovlašćenja ne dostave traženi dokaz, odnosno ne obavijeste nadležni organ u skladu sa stavom 2. ovog člana, postupak se nastavlja kao da je dokaz dostavljen, odnosno kao da je o zahtjevu pozitivno odlučeno, a organ koji vodi postupak protiv odgovornog lica u organu uprave, javnom, komunalnom preduzeću ili drugom nosiocu javnih ovlašćenja, podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.

Član 5v.

(1) Vlada Republike Srpske donosi uredbu o elektronskom postupku razmjene i obrade dokumenata i podataka prilikom izdavanja lokacijskih uslova, građevinske i upotrebne dozvole.
(2) Uredbom iz stava 1. ovog člana detaljnije se uređuje način sprovođenja elektronskog postupka razmjene i obrade dokumenata i podataka prilikom izdavanja lokacijskih uslova, obračuna visine naknade za troškove uređenja gradskog građevinskog zemljišta i rente, građevinske i upotrebne dozvole kroz softver, a naročito se preciziraju korisnici softvera, način razmjene dokumenata i podataka elektronskim putem, pribavljanje podataka po službenoj dužnosti, forma u kojoj se dostavljaju, odnosno razmjenjuju dokumenti i podaci, uključujući i tehničku dokumentaciju, način obračuna i plaćanja drugih naknada i taksa, kao i ostala pitanja od značaja za funkcionisanje elektronskog postupka razmjene i obrade ovih dokumenata i podataka.
(3) U cilju sprovođenja elektronskog postupka razmjene i obrade dokumenata i podataka, koji će se detaljnije definisati uredbom iz stava 1. ovog člana, nadležni organi prikupljaju, obrađuju i koriste podatke, uključujući i lične podatke, vode evidencije i obezbjeđuju zaštitu podataka i evidencija, u skladu sa propisima o zaštiti ličnih i tajnih podataka te propisima o informacionoj bezbjednosti.“

Član 2.

U članu 9. u stavu 5. u tački d) riječ: „rješenja“ zamjenjuje se riječju: „uvjerenja“.

Član 3.

U članu 27. u stavu 1. tačka đ) mijenja se i glasi:
„đ) uključuju neophodne mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nepogoda, posebno vodeći računa o korišćenju detaljnih seizmičkih parametara i karata, mapa opasnosti i mapa rizika od poplava i drugih prirodnih katastrofa, kao i parametara klimatskih promjena za područje Republike,“.

Član 4.

U članu 35. stav 1. mijenja se i glasi:
„(1) Regulacioni plan se donosi za pretežno izgrađena urbana područja, kao i za područja od opšteg interesa jedinice lokalne samouprave za razvoj privrede ili izgradnju objekata društvene infrastrukture na osnovu urbanističkog plana ili dokumenta višeg reda ili šireg područja koji za predmetno područje sadrži elemente propisane članom 33. stav 2. ovog zakona neophodne za izradu sprovedbenog dokumenta, pri čemu je nužno detaljno definisati uslove projektovanja i izgradnje novih objekata, kao i rekonstrukciju postojećih objekata.“

Član 5.

U članu 46. u stavu 4. riječi: „s kojim počinje javna rasprava“ brišu se.

Član 6.

Član 47. mijenja se i glasi:
„(1) Nosilac pripreme dokumenta prostornog uređenja, nakon sprovedene procedure iz člana 46. ovog zakona, utvrđuje nacrt dokumenta prostornog uređenja i mjesto, vrijeme i način izlaganja dokumenta prostornog uređenja na javni uvid.
(2) Trajanje javnog uvida utvrđuje se odlukom iz člana 40. ovog zakona i traje najmanje 30 dana za sva dokumenta prostornog uređenja, o čemu vodi računa nosilac pripreme, zavisno od značaja i specifičnosti dokumenta prostornog uređenja.
(3) O mjestu, vremenu i načinu izlaganja nacrta dokumenta prostornog uređenja na javni uvid javnost i vlasnici nepokretnosti na području za koje se donosi sprovedbeni dokument prostornog uređenja obavještavaju se oglasom koji se objavljuje u najmanje dva sredstva javnog informisanja najmanje dva puta, s tim da se prva obavijest objavljuje osam dana prije početka javnog uvida, a druga 15 dana od početka izlaganja nacrta dokumenta prostornog uređenja na javni uvid.
(4) Oglas iz stava 3. ovog člana sadrži:
a) mjesto, datum, početak i trajanje javnog uvida u dokument prostornog uređenja,
b) mjesto i datum jednog ili više javnih izlaganja,
v) mjesto i vrijeme pružanja pojašnjenja predloženih planskih rješenja zainteresovanim licima od predstavnika nosioca izrade i nosioca pripreme dokumenta prostornog uređenja,
g) rok do kada se mogu poslati prijedlozi, primjedbe i mišljenja na nacrt dokumenta prostornog uređenja.
(5) Nacrt dokumenta prostornog uređenja izlaže se:
a) u prostorijama nosioca pripreme dokumenta prostornog uređenja i na njegovoj internet stranici,
b) u prostorijama nosioca izrade dokumenta prostornog uređenja,
v) u prostorijama u kojima se održavaju stručne rasprave ili drugim prostorima (domovi kulture, predvorja javnih ustanova i slično) i
g) u prostorijama mjesnih zajednica, u slučaju kada se na javni uvid izlažu nacrti sprovedbenih dokumenata prostornog uređenja.
(6) Nosilac izrade dokumenta prostornog uređenja obavezan je da na svakom mjestu na kojem je izložen nacrt dokumenta prostornog uređenja, obavijesti javnost da se detaljnije informacije, objašnjenja i pomoć u formulisanju primjedaba mogu dobiti kod nosioca pripreme i nosioca izrade dokumenta.
(7) Primjedbe, prijedlozi i mišljenja o nacrtu dokumenta upisuju se u svesku sa numerisanim stranicama, koja se nalazi u prostoriji u kojoj se nacrt izlaže ili se u pisanoj ili elektronskoj formi dostavljaju nosiocu pripreme dokumenta prostornog uređenja koji je obavezan da ih proslijedi nosiocu izrade dokumenta prostornog uređenja.
(8) Nosilac pripreme dokumenata iz člana 26. tačka a) ovog zakona dužan je da organizuje javne prezentacije nacrta dokumenta po područjima.
(9) Nacrt dokumenta iz stava 8. ovog člana stavlja se na javni uvid u sjedištu jedinica lokalne samouprave i tu se prikupljaju primjedbe, prijedlozi i sugestije zainteresovanih lica, na osnovu čega se priprema mišljenje o nacrtu dokumenta i šalje nosiocu izrade.
(10) Ako jedinice lokalne samouprave ne dostave mišljenje iz stava 9. ovog člana u roku od osam dana od dana zatvaranja javnog uvida, smatraće se da nema primjedaba na ponuđena planska rješenja.“

Član 7.

U članu 49. stav 7. briše se.

Član 8.

U članu 50. u stavu 1. riječi: „najduže u roku od 30 dana“ zamjenjuju se riječima: „i dostavlja nadležnoj skupštini najduže u roku od 60 dana od dana održane javne rasprave“.
U stavu 5. riječ: „utvrđivanja“ zamjenjuje se riječju: „dostavljanja“.

Član 9.

U članu 62. u stavu 2. tačka v) mijenja se i glasi:
„v) izjave vlasnika susjednih objekata i parcela o planiranoj izgradnji prema stručnom mišljenju i urbanističko-tehničkim uslovima, date na zapisnik kod organa ili dostavljene organu sa ovjerenim potpisima.“

Član 10.

U članu 78. poslije stava 7. dodaju se novi st. 8. i 9. koji glase:
„(8) U slučaju kada na građevinskom zemljištu, koje se oprema sredstvima investitora u skladu sa stavom 1. ovog člana, postoje izgrađeni objekti koji su predviđeni za rušenje ili ako nisu izvedeni neki drugi radovi koji se smatraju pripremanjem gradskog građevinskog zemljišta, a koje je neophodno izvesti u skladu sa sprovedbenim dokumentom prostornog uređenja, investitoru se priznaju ti radovi kao stvarni troškovi iz stava 5. ovog člana, odnosno priznaju se svi troškovi koje bi imala i jedinica lokalne samouprave da sama vrši uređenje tog gradskog građevinskog zemljišta, a po prosječnim tržišnim cijenama koje se utvrđuju na način propisan pravilnikom iz člana 73. stav 5. ovog zakona.
(9) Ukoliko je na istoj građevinskoj parceli planirano građenje više objekata za koje se građevinske dozvole mogu izdavati pojedinačno, investitoru se priznaju stvarni troškovi za opremanje te građevinske parcele do punog iznosa, kroz umanjenje naknada za uređenje obračunatih za sve planirane objekte u postupku izdavanja njihovih građevinskih dozvola.“

Član 11.

Poslije člana 90. dodaje se novi član 90a. koji glasi:

„Član 90a.

(1) Radi uspostavljanja dugoročnog, sveobuhvatnog i usmjerenog podsticanja u ulaganje obnove postojećeg fonda stambenih i nestambenih zgrada u javnom i privatnom vlasništvu, Narodna skupština donosi Strategiju dugoročnog podsticanja obnove zgrada u Republici Srpskoj.
(2) Strategija iz stava 1. ovog člana donosi se na period do 2050. godine i obavezno se ažurira svake tri godine, a obuhvata:
a) pregled fonda stambenih i nestambenih zgrada u javnom i privatnom vlasništvu, prema potrebi na osnovu statističkog uzorkovanja,
b) utvrđivanje troškovno optimalne analize pristupa obnovi zgrada, zavisno od vrste zgrade i klimatske zone,
v) politike i mjere za podsticanje troškovno optimalnih velikih radova obnove zgrada, uključujući postepene velike radove obnove,
g) pregled politika i mjera koje su usmjerene na segmente fonda zgrada sa najlošijim energetskim karakteristikama,
d) pregled inicijativa za promovisanje pametnih tehnologija i dobro povezanih zgrada i zajednica, kao i vještina i obrazovanja u građevinskom sektoru i sektoru energetske efikasnosti,
đ) dugoročnu politiku perspektiva usmjeravanja odluka pojedinaca, građevinske industrije i finansijskih institucija o ulaganjima,
e) procjenu očekivanih ušteda energije i širu korist koja se zasniva na dokazima.
(3) U cilju prikupljanja podatka o energetskim karakteristikama stambenih i nestambenih zgrada u javnom i privatnom vlasništvu iz stava 2. tačka a) ovog člana, kao i izrade planova i izvještaja o realizovanim mjerama energetske efikasnosti i ostvarenim uštedama, formira se Jedinstveni registar o energetskim karakteristikama zgrada (u daljem tekstu: Registar).
(4) Registar iz stava 3. ovog člana vodi Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske (u daljem tekstu: Fond), a na osnovu podataka koji se Fondu dostavljaju u postupku izdavanja energetskih certifikata ili se podaci o zgradama dostavljaju Fondu putem organa jedinica lokalne samouprave ili republičkih organa uprave u zavisnosti od vrste zgrade, a na način i u postupku koji se detaljnije uređuju Pravilnikom o uspostavljanju i vođenju Registra, koji donosi Fond, uz prethodnu saglasnost Ministarstva.
(5) Način uspostavljanja i vođenja Registra, vrste zgrada za koje se unose podaci, vrste podataka koji se unose u Registar, postupak dostavljanja i unošenja podataka u Registar, izgled obrasca za dostavljanje podatka, učesnici u postupku, korišćenje i dostupnost podatka javnosti i sva druga pitanja od značaja za uspostavljanje, vođenje i održavanje Registra detaljnije se uređuju Pravilnikom iz stava 4. ovog člana.“

Član 12.

U članu 91. stav 4. mijenja se i glasi:
„(4) Pravno lice koje vrši energetski pregled zgrade i redovni pregled sistema za grijanje, hlađenje ili klimatizaciju zgrade, vlasniku zgrade dostavlja, u pisanoj formi, preporuke za ekonomski isplative izmjene sistema radi povećanja njihove energetske efikasnosti za sve sisteme grijanja ili kombinovanog sistema grijanja i ventilacije prostora nominalne snage veće od 70 kW i sistema klimatizacije ili kombinovanih sistema klimatizacije i ventilacije nominalne snage veće od 70 kW.“
U stavu 5. riječi: „za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost (u daljem tekstu: Fond)“ brišu se.
Poslije stava 7. dodaju se novi st. 8. i 9. koji glase:
„(8) U cilju uspostavljanja i organizovanja redovnog pregleda tehničkih sistema zgrade koji služe za grijanje, ventilaciju ili hlađenje zgrade, a radi zadržavanja projektovanog nivoa ili poboljšanja energetske efikasnosti, ministar donosi Pravilnik o redovnim pregledima tehničkih sistema za grijanje, ventilaciju i hlađenje zgrade.
(9) Pravilnikom iz stava 8. ovog člana detaljnije se propisuje postupak za vršenje pregleda tehničkih sistema u postupku energetskog pregleda zgrade, postupak vršenja redovnih pregleda tih sistema, lica koja mogu vršiti pregled, način vršenja pregleda i izrada izvještaja o izvršenom pregledu, nezavisan sistem kontrole izvještaja, formiranje baze podataka za energetske preglede tehničkih sistema zgrade i druga pitanja od značaja za energetski pregled tehničkih sistema zgrade.“
Dosadašnji stav 8. postaje stav 10.

Član 13.
https://advokat-prnjavorac.com/zakoni_bih.html
U članu 94. u stavu 2. poslije riječi: „energetski pregled“ zapeta i riječi: „Ministarstvu“ brišu se.

Član 14.

U članu 96. u tački ž) broj: „200“ zamjenjuje se brojem: „50“.

Član 15.

U članu 110. poslije stava 4. dodaje se novi stav 5. koji glasi:
„(5) Izuzetno od stava 2. ovog člana, za objekte za koje bi po njihovom značaju i složenosti građevinsku dozvolu mogao izdati nadležni organ jedinice lokalne samouprave, a za koje građevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo zbog toga što se objekat nalazi u zaštitnoj zoni ili zaštitnom pojasu, izradu tehničke dokumentacije može vršiti i pravno lice sa licencom za izradu tehničke dokumentacije za objekte za koje građevinsku dozvolu izdaje nadležni organ jedinice lokalne samouprave.“
Dosadašnji st. 5, 6. i 7. postaju st. 6, 7. i 8.
Poslije dosadašnjeg stava 7. koji postaje stav 8. dodaje se novi stav 9. koji glasi:
„(9) Izuzetno od stava 1. ovog člana, izradu priloga ili elaborat zaštite od požara koji čini dio glavnog projekta iz člana 101. stav 2. tačka ž) ovog zakona vrše lica koja imaju licencu, odnosno ovlašćenje za izradu te faze tehničke dokumentacije, stečenu u skladu sa propisima o zaštiti od požara.“

Član 16.

U članu 112. u stavu 3. u tački a) riječi: „osnovnim studijima prvog ciklusa koji traje četiri godine, a čijim završetkom se stiče 240 ECTS bodova“ zamjenjuju se riječima: „drugim ciklusom studija, a čijim završetkom se stiče najmanje 300 ECTS bodova“.
Poslije stava 3. dodaju se novi st. 4. i 5. koji glase:
„(4) Izuzetno od stava 1. ovog člana, revizija priloga ili elaborat zaštite od požara, kao dijela tehničke dokumentacije u smislu člana 101. stav 2. tačka ž) ovog zakona, vrši se u skladu sa propisima o zaštiti od požara.
(5) Izuzetno od stava 2. ovog člana, za objekte za koje bi po njihovom značaju i složenosti građevinsku dozvolu mogao izdati nadležni organ jedinice lokalne samouprave, a za koje građevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo zbog toga što se objekat nalazi u zaštitnoj zoni ili zaštitnom pojasu, reviziju tehničke dokumentacije može vršiti i pravno lice sa licencom za reviziju tehničke dokumentacije za objekte za koje građevinsku dozvolu izdaje nadležni organ jedinice lokalne samouprave.

Član 17.

Poslije člana 114. dodaje se novi član 114a. koji glasi:

„Član 114a.

(1) Pored sadržaja određenog članom 114. ovog zakona, završni izvještaj o kontroli ukupne tehničke dokumentacije obavezno sadrži i mišljenje revidenta da li su projektna rješenja koja se odnose na priključenje objekta i korišćenje javne i komunalne infrastrukture izrađena u skladu sa lokacijskim uslovima i da li tehnička rješenja i primijenjeni tehnički sistemi ispunjavaju propisane uslove za predviđenu namjenu objekta.
(2) Za objekte za koje u skladu sa odredbama ovog zakona nije obavezna revizija tehničke dokumentacije, projektant daje izjavu o saglasnosti projektnih rješenja i ispunjenosti uslova u smislu stava 1. ovog člana.
(3) Izvještaj o reviziji tehničke dokumentacije, odnosno izjava projektanta, sačinjeni u skladu sa stavom 1. ovog člana zamjenjuju druge dokaze koji su u postupku izdavanja građevinske dozvole propisani na osnovu posebnih zakona kojima je uređen rad preduzeća koja upravljaju javnom i komunalnom infrastrukturom.
(4) U slučaju iz stava 1. ovog člana, revident i projektant objekta snose solidarno odgovornost za štetu i druge posljedice nastale usljed nepotpune i nekvalitetne tehničke dokumentacije u čijoj izradi su učestvovali.
(5) U slučaju iz stava 2. ovog člana, projekatant snosi odgovornost za štetu i druge posljedice nastale usljed nepotpune i nekvalitetne tehničke dokumentacije u čijoj izradi je učestvovao.“

Član 18.

U članu 116. stav 6. mijenja se i glasi:
„(6) Izuzetno od odredaba ovog zakona, izvođenje zanatskih radova na svim objektima, te građenje individualnih stambenih i individualnih stambeno-poslovnih objekata bruto građevinske površine do 200 m2 i objekata za koje u skladu sa odredbama ovog zakona nije potrebna građevinska dozvola, može vršiti i preduzetnik.“

Član 19.

U članu 121. u stavu 1. riječ: „odmah“ zamjenjuje se riječima: „u roku od tri dana od dana nastanka promjene“.

Član 20.

U članu 128. u stavu 1. u tački e) poslije riječi: „zaštiti životne sredine“ riječ: „i“ briše se i dodaje tačka.
Tačka ž) briše se.
U stavu 2. poslije riječi: „obaveza“ dodaju se riječi: „kao i dokaze o plaćanju drugih naknada ili taksi propisanih posebnim zakonima,“.

Član 21.

Glava V „Legalizacija“, Odjeljak „1. Postupak legalizacije“, Pododjeljak „1.1. Pojam legalizacije i podnošenje zahtjeva za legalizaciju“ i čl. 151, 151a, 152. i 153. brišu se.
Pododjeljak „1.2. Objekti za koje se ne može izdati naknadna građevinska dozvola“ i član 154. brišu se.
Pododjeljak „1.3. Dokumentacija potrebna za legalizaciju završenog objekta“ i čl. 155. i 156. brišu se.
Pododjeljak „1.4. Rješenje o naknadnom izdavanju građevinske dozvole nezavršenih objekata“ i čl. 157. i 158. brišu se.
Pododjeljak „1.5. Naknadno izdavanje građevinske dozvole za objekte javne infrastrukture“ i član 159. brišu se.
Odjeljak „2. Naknade u postupku legalizacije“ i čl. 160, 160a, 160b. i 160v. brišu se.
Pododjeljak „2.1. Umanjenje naknade za legalizaciju“ briše se.
Pododjeljak „2.2. Način plaćanja naknade za legalizaciju“ i član 165. brišu se.
Odjeljak „3. Privremeno zadržavanje bespravno izgrađenih objekata“ i čl. 166, 167. i 168. brišu se.

Član 22.

U članu 171. ispred riječi: „U vršenju“ dodaje se broj 1 u obostranoj zagradi.
U tački g) riječi: „oglasi nevažećim“ zamjenjuju se riječima: „rješenjem stavi van snage“.
Tačka r) mijenja se i glasi:
„r) podnese inicijativu Ministarstvu za stavljanje van snage licence pravnom licu za koje ocijeni da ne ispunjava uslove propisane ovim zakonom, ako pravno lice nije postupilo u skladu sa članom 121. ovog zakona,“.
Poslije stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:
„(2) U slučaju kad nadležni inspektor naredi rušenje objekta ili njegovog dijela ili kad zabrani dalje izvođenje radova i građenje objekta u skladu sa stavom 1. ovog člana, inspektor, radi zabrane pristupa, to gradilište, objekat ili dio objekta na koji se mjera odnosi, obilježava odgovarajućom trakom inspekcije i službenim znakom.“

Član 23.

U članu 177. ispred riječi: „Novčanom“ dodaje se broj 1 u obostranoj zagradi.
Tačka ž) mijenja se i glasi:
„ž) izda lokacijske uslove, građevinsku dozvolu, upotrebnu dozvolu, odnosno dozvolu za uklanjanje objekta ili njegovog dijela suprotno odredbama člana 5b, člana 59. stav 1, člana 75, člana 131. stav 2, čl. 145. i 149. ovog zakona i propisima donesenim na osnovu ovog zakona,“.
Poslije stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:
„(2) Novčanom kaznom od 500 KM do 1.500 KM kazniće se za prekršaj odgovorno lice u nadležnom organu uprave, javnom, komunalnom preduzeću ili drugom nosiocu javnih ovlašćenja ukoliko, u skladu sa članom 5b. ovog zakona, ne dostave tražene dokaze u propisanom roku ili ih ne dostave u propisanoj formi.“

Član 24.

U članu 180. u stavu 1. u tački v) poslije riječi: „ovog zakona“ i zapete dodaju se riječi: „odnosno ukoliko završni izvještaj o kontroli ukupne tehničke dokumentacije ne sadrži mišljenje revidenta u skladu sa članom 114a. ovog zakona“.

Član 25.

U članu 185. u stavu 1. poslije riječi: „člana 124. stav 3. ovog zakona“ zapeta i riječi: „osim ako je riječ o objektima iz člana 153. stav 7. ovog zakona“ brišu se.

Član 26.

Poslije člana 188. dodaje se novi član 188a. koji glasi:

„Član 188a.

(1) Novčanom kaznom od 3.000 KM do 10.000 KM kazniće se za prekršaj pravno lice koje je dobilo licencu u skladu sa odredbama ovog zakona, a koje, u roku propisanom članom 121. stav 1. ovog zakona, ne obavijesti Ministarstvo o svakoj promjeni uslova za licencu.
(2) Novčanom kaznom od 100 KM do 500 KM kazniće se za prekršaj iz stava 1. ovog člana i odgovorno lice u pravnom licu.“

Član 27.

U članu 189. stav 3. mijenja se i glasi:
„(3) Dokumenti prostornog uređenja, kojima je u vrijeme stupanja na snagu ovog zakona istekao planski period, primjenjuju se do donošenja novih dokumenata prostornog uređenja prema odredbama ovog zakona, u dijelu u kome nisu u suprotnosti sa dokumentima prostornog uređenja višeg reda koji su u primjeni.“

Član 28.

Poslije člana 193. dodaje se novi član 193a. koji glasi:

„Član 193a.

Licence za reviziju tehničke dokumentacije koje su fizičkim licima izdate u postupku revizije iz člana 193. ovog zakona i licence za reviziju tehničke dokumentacije koje su u skladu sa ovim zakonom u redovnom postupku izdate fizičkim licima, ostaju na snazi.“

Član 29.

U članu 194. u stavu 1. dodaje se nova tačka a) koja glasi:
„a) propis iz člana 5v. ovog zakona,“.
Dosadašnje t. a), b) i v) postaju t. b), v) i g).
U stavu 5. poslije tačke b) dodaje se nova tačka v) koja glasi:
„v) pravilnik iz člana 91. stav 8. ovog zakona,“.
Dosadašnje t. v) i g) postaju t. g) i d)
Poslije stava 7. dodaje se novi stav 8. koji glasi:
„(8) Fond će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti pravilnik iz člana 90a. stav 4. ovog zakona.“

Član 30.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske“.

Broj: 02/1-021-924/19 PREDSJEDNIK
Datum: 27. septembar 2019. godine NARODNE SKUPŠTINE

Nedeljko Čubrilović